Stranka za životinje preuzima vodeću ulogu u poboljšanju europske poljoprivredne strategije
„Manje otrova, manje antibiotika i manje životinja!“ Prošlog tjedna Anja Hazekamp, europarlamentarka Nizozemske stranke za životinje, predstavila je planove za pošten, zdrav i održiv sustav prehrane „Od polja do stola“. „Način na koji proizvodimo hranu u Europi ima velike učinke na našu klimu, okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi i životinja širom svijeta“, rekla je Hazekamp. „Zbog toga dajemo konkretne preporuke za drastično smanjenje ekološkog i klimatskog otiska našeg prehrambenog sustava te za stvaranje zdravije hrane i njene proizvodnje.“
Anja Hazekamp predstavlja planove za poboljšanje strategije „Od polja do stola“ Europskom parlamentu © Europska unija 2021 - Izvor: EP
Ovaj i prošli tjedan strategija „Od polja do stola“ visoko je na dnevnom redu Europskog parlamenta. Ovu poljoprivrednu strategiju predstavila je Europska komisija u svibnju prošle godine; „prvi korak ka održivijem i zdravijem sustavu hrane“, kaže Anja Hazekamp, „ali još uvijek daleko od savršenog.“ Zato je, kao izvjestiteljica za Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane napisala ambiciozni plan nastavka, u suradnji s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj. O tome će uskoro glasati puni parlament.
„Zdrava hrana, zdravo društvo i zdrav planet nerazdvojni su“, rekla je Hazekamp u izvješću. „Industrijsko stočarstvo i uzgoj monokultura, uz intenzivnu uporabu kemikalija, pogubni su za ljude, životinje i okoliš. Moramo se riješiti velikih i intenzivnih metoda proizvodnje hrane.“
Ruski rulet
Koliko je naša hrana zdrava, ne ovisi samo o sastavu proizvoda, već i o načinu njegove pripreme. Proizvodni proces ima velike učinke na naše životno okruženje, a time i na naše zdravlje. Prehrambeni i poljoprivredni sustavi emitiraju 30% svih stakleničkih plinova širom svijeta, a unutar EU poljoprivreda je odgovorna za oko 90% emisija amonijaka. Naš trenutni prehrambeni sustav stoga je jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, uništenja prirode i klimatske krize. Pretjerana upotreba poljoprivrednih otrova također nanosi veliku štetu zdravlju ljudi, životinja i okoliša.
Uz to, intenzivno stočarstvo leglo je zoonoza: bolesti koje se šire sa životinja na ljude. Trenutna Covidova pandemija pokazuje kakve bi posljedice mogle biti. Trenutno svake godine u EU držimo više od 7 milijardi životinja, često u velikom broju na malim prostorima: „oblik ruskog ruleta“, rekla je Hazekamp. „Ako svoj prehrambeni sustav ne učinimo održivijim, morat ćemo pričekati nova izbijanja zaraznih bolesti životinja; ranije smo vidjeli kako se bolesti poput Q groznice i influence A razvijaju u stočarstvu. Takva upozorenja više ne možemo ignorirati.“
Poštene informacije, ambicija i odlučnost
Izvješće stoga poziva na uistinu ambicioznu poljoprivrednu strategiju. Poziva Europsku komisiju da izričito prepozna posljedice intenzivnog uzgoja stoke na klimu, okoliš i biološku raznolikost i da zaista nešto poduzme po tom pitanju. Pravnim obvezivanjem zemalja EU-a da smanje upotrebu poljoprivrednih otrova i antibiotika; zaustavljanjem subvencioniranja intenzivne poljoprivrede i stočarstva; te promicanjem lokalnih, organskih i biljnih prehrambenih proizvoda. Prelazak na više biljnih bjelančevina je, prema Hazekampu, najbolji način za rješavanje mnogih okolišnih i klimatskih problema te za sprečavanje daljnjeg krčenja šuma unutar i izvan Europe. „Znanstvenici s Oxforda čak su godinama prije utvrdili da svima možemo pružiti dovoljno hrane i vratiti tlo u prirodu ako počnemo jesti više biljnog podrijetla.“
Hazekamp također zagovara bolje i pravednije informacije o proizvodima. „Ne možete prijelaz na zdrav sustav prehrane prikačiti na potrošače. Ali sve dok se prodaju meso i drugi proizvodi koji imaju ozbiljne učinke na zdravlje, okoliš, klimu i dobrobit životinja, to uključuje iskrene informacije“, rekao je zastupnik. „Uz to, najodrživiji i najzdraviji izbori trebali bi biti i najpristupačniji.“
Činjenica da ove vrste mjera još nisu uključene u strategiju Od polja do stola, ili su čak iz nje aktivno uklonjene, dijelom je i zbog lobija najveće interesne skupine za europske poljoprivrednike. Istraživanje Opservatorija korporativne Europe pokazalo je da se zahtjevi ove skupine iza kulisa naglo kontrastiraju s javnim izjavama potpore obiteljskim poduzećima, Zelenim ugovorom i Pariškim klimatskim sporazumom. „Lobistička skupina zaista ne brani interese poljoprivrednika koje potlačuje industrijalizacija i proširenje poljoprivrede, već interese agroindustrije“, navodi se u izvješću.
Globalna tranzicija - posebno za poljoprivrednike
Protivnici mjera za poljoprivrednu tranziciju često ocrtavaju kontradikciju između poljoprivrednih i ekoloških interesa. Pogrešno, prema Anji Hazekamp. „Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti najveće su prijetnje poljoprivrednicima. Suše, poplave i gubitak genetske raznolikosti potkopavaju temelje potrebne za sigurnost hrane. Održiva klima i robusna priroda također su u interesu poljoprivrednika.“
U svom prošlogodišnjem doprinosu Anja Hazekamp kritizira nedavno uspostavljenu novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a u kojoj je određeno financiranje poljoprivrede za sljedećih sedam godina. „Brojna su izvješća u kojima piše da smo u slijepoj ulici“, rekla je Hazekamp. „Ipak, zajednička poljoprivredna politika nastavlja se u slijepoj ulici. Kako vi, Komisijo, namjeravate postići ekološke i klimatske ciljeve s jedne strane, dok s druge strane nastavljate pružati subvencije od više milijardi dolara za intenzivno stočarstvo?“