Mlijeko ne zaslužuje subvencije, poručuju iz Stranke za životinje
Dok i Ujedinjeni narodi i Europski parlament nastavljaju nepokolebljivo podržavati mliječnu industriju, nizozemska Stranka za životinje ovdje povlači crtu. Stranka je u Europskom parlamentu glasala protiv inicijative za povećanje proračuna za školsko mlijeko. „Ironično je reći da subvencijama za mlijeko u školama činimo nešto dobro za djecu, dok mliječna industrija zapravo pridonosi tome da naš planet bude nepogodan za život budućim generacijama“, kaže europarlamentarka Anja Hazekamp.
Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta nedavno je predstavio inicijativno izvješće pozivajući na povećanje proračuna za životinjsko mlijeko poput kravljeg mlijeka u europskim školama. Europska komisija trenutno radi na reviziji europskog školskog kurikuluma. Pregled je dio strategije od farme do stola, koja bi proizvodnju hrane trebala učiniti zdravijom i održivijom. Dio toga je i inicijativno izvješće.
Zastupnica u Europskom parlamentu Hazekamp objašnjava: „Stranka za životinje obvezala se da će europski školski program učiniti održivim, biljnim, zdravim, društvenim i uključivim programom. No lobi industrijskog stočarstva ostavio je veliki trag na izvješću o školskim programima oštrim lobiranjem protiv toga da se u školama nude biljne alternative mlijeku. Stočarski lobi inzistirao je da se biljne alternative izbace iz školskog programa.“ To pokazuje da nije najvažniji interes djeteta, već stočarske industrije.
Stranka za životinje jedna je od rijetkih političkih stranaka koja razmatra mračnu stranu proizvodnje mlijeka. Velika većina političkih stranaka i organizacija aktivno podržava sektor mlijeka i mliječnih proizvoda. Izvješće je stoga dobilo većinu glasova i usvojeno je.
Svjetski dan mlijeka
Još jedan primjer političke podrške mljekarskom sektoru dogodio se prošlog četvrtka, 1. lipnja. Tada je bio Svjetski dan mlijeka, koji je proglasila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu. Svrha ovog dana je dati prostor organizacijama koje imaju veze sa životinjskim mlijekom, poput farmi mliječnih krava ili velikih proizvođača mlijeka, za promociju svojih proizvoda.
Ovakva kampanja ne samo da je nepotrebna jer milijarde ljudi u svijetu svakodnevno konzumiraju mliječne proizvode, nego se ovaj „praznik“ temelji i na netočnim informacijama. Koordinatorica nizozemske kampanje za prava životinja Anna Krijger objašnjava: „Bizarno je da organizacija kao što je UN, unatoč klimatskoj krizi i nezamislivoj patnji životinja, još uvijek promiče konzumaciju mliječnih proizvoda. Studija za studijom pokazuje da biljna prehrana mnogo manje opterećuje zemlju (i naravno životinje).“ Na primjer, prema Sveučilištu Oxford, zobeno mlijeko je mnogo puta manje štetno za zemlju od kravljeg mlijeka.
© Lukas Vincour / Zvířata Nejíme, We Animals Media
Prava priča o mlijeku
U svijetu postoji oko 1 milijarda krava za proizvodnju mlijeka i mesa. Sve ove krave zajedno daju više od 715 milijuna tona mlijeka svake godine. Kako bi se ta megalomanska proizvodnja mlijeka održala, krave se redovito umjetno osjemenjivaju i svake godine rađaju tele koje se odmah odvaja od majke i hrani na bočicu. To dovodi do stresa kod majke i djeteta. Konstantna proizvodnja mlijeka za ljudsku prehranu također je fizički toliko teška za kravu da je nakon otprilike 5 do 6 godina iscrpljena i često se šepava transportira na klanje. I to dok krave mogu doživjeti 20-ak godina. Oni koji piju mlijeko stoga često nesvjesno pridonose mesnoj industriji i patnji životinja.
Kako bi se proizvodnja mlijeka nastavila potrebna je ne samo godišnja trudnoća i porod, već i koncentrati. Ovaj se koncentrat većinom sastoji od soje. Uzgoj soje u tako velikim razmjerima loš je za naš planet: šume se sijeku, koriste se otrovi, a prirodna staništa divljih životinja trpe. To, zajedno s gigantskim emisijama dušika i metana iz mliječnih farmi, čini ovaj sektor vrlo zagađujućim sektorom.
Ali ima i dobrih vijesti. Sve više studija dokazuje ono što su vegani već znali: da ljudima, djeci i odraslima, mlijeko nije potrebno. Postoji mnogo biljnih alternativa, koje su također obogaćene vitaminima i mineralima kao što su kalcij i vitamin B12. Dakle, ne moramo podržavati krčenje šuma i patnju životinja da bismo dobili sve svoje hranjive tvari.