Stranka za životinje želi održivu indu­striju odjeće bez patnje životinja


25 siječnja 2023

U europskim planovima da se industrija odjeće učini održivijom, čini se da su zaboravljeni milijuni životinja koje se koriste u tom sektoru. Dok proizvodnja krzna, kože, vune i paperja uzrokuje golemu patnju životinja i onečišćenje okoliša te povećava rizik od zoonoza i pandemija. Stranka za životinje stoga je prošli tjedan podnijela niz prijedloga za zabranu masovnog stradanja životinja iz industrije odjeće i tekstila.

Morate prihvatiti kolačiće prije nego što možete pogledati ovaj video

Europska zastupnica Anja Hazekamp poziva Europski parlament da zaustavi uvoz merino vune, klokanove kože, angora vune i karakulovog krzna.

Zastupnica u Europskom parlamentu Anja Hazekamp iz Stranke za životinje pozdravlja činjenicu da EU planira učiniti industriju odjeće održivijom: „U Europi godišnje u prosjeku kupimo oko 26 kilograma tekstila po osobi i prosječno bacimo oko 11 kilograma tekstila godišnje. Samo 1 posto te odbačene odjeće se reciklira. Ovaj takozvani obrazac brze modne potrošnje osigurava da industrija odjeće troši goleme količine sirovina i vode te emitira ogromne količine stakleničkih plinova. Važno je industriju odjeće učiniti potpuno održivom.“

„Nažalost“, primjećuje Anja Hazekamp, ​​„životinje su ponovno potpuno zaboravljene u planovima održivosti koje je prošle godine predstavila Europska komisija.“ I to dok se milijuni životinja ubijaju svake godine u tekstilnoj industriji diljem svijeta zbog njihove kože, dlake i perja, bez postavljanja ikakvih pravila. „Vrijeme je da Europa zabrani sve užasne metode proizvodnje i također zaustavi uvoz proizvoda izvan EU-a zbog kojih su patile životinje“, kaže Anja Hazekamp.

Ovi proizvodi uključuju paperje pataka i gusaka koje su žive očupane; vuna merino ovaca kojima se reže koža sa stražnjice bez anestezije tijekom tzv. mulesinga; angora vuna kunića koji trpe jake bolove svaki put kad im se dlaka povuče s kože; klokanova koža dobivena iz australske velike, jezive lovačke industrije; i posljednje, ali ne najmanje važno, karakul krzno, crne kovrčave kože oko 4 milijuna još nerođenih karakul janjadi godišnje.

Okrutno, mučno i zagađujuće

Korištenje životinja u tekstilnoj industriji nije samo okrutno, proizvodnja kože i krzna, primjerice, uključuje i korištenje enormnih količina vode, energije i kemikalija koje su štetne za ljude i okoliš. Držanje i prijevoz velikih količina životinja i proizvoda životinjskog podrijetla također podrazumijeva veliki rizik od bolesti i pandemija, što je postalo bolno jasno zahvaljujući pandemiji korone i epidemiji ptičje gripe. I dok velik dio europske kože dolazi kao „rezidualni proizvod“ iz mesne i mliječne industrije – koje igraju važnu ulogu u globalnom zatopljenju, krčenju šuma i degradaciji prirode – velik broj gusaka, pataka, zečeva, lisica, kuna, ovaca i drugih životinje posebno uzgojene i držane za tekstilnu industriju.

Od okrutnih postupaka kojima su životinje podvrgnute za dobrobit industrije odjeće i tekstila vjerojatno su najpoznatiji oni u industriji krzna. Prošlog tjedna pojavile su se šokantne slike farmi krzna u Finskoj s certifikatom o dobrobiti životinja, gdje ozlijeđene, deformirane i ugojene lisice provode život u golim malenim kavezima pod užasnim uvjetima. Srećom, sve više zemalja zabranjuje proizvodnju krzna, a sve više velikih modnih marki ga prestaje koristiti.

Također potpišite za Europu bez krzna!

Anja Hazekamp tijekom pokretanja europske građanske inicijative 'Europa bez krzna' u Amsterdamu u svibnju 2022.

Anja Hazekamp prethodno je pozvala na europsku zabranu farmi vidrica, a više od 1,3 milijuna europskih građana sada je potpisalo građansku inicijativu za 'Europu bez krzna'. To su fantastične vijesti, kaže Hazekamp: „Uspješna građanska inicijativa povećava šanse da osiguramo da životinje više ne moraju patiti u industriji krzna. Zajedno možemo učiniti Europu bez krzna.“ Poziva sve koji to još nisu učinili da potpišu građansku inicijativu.

Ako se nakon provjere izjava potpore pokaže da je prikupljeno najmanje 1 milijun valjanih potpisa iz najmanje 7 različitih država EU-a, slijedi saslušanje u Europskom parlamentu, a Europska komisija mora odgovoriti na građansku inicijativu u roku od 6 mjeseci.

Europski parlament će ovog proljeća glasovati o prijedlozima Stranke za životinje za održivu i etičnu industriju odjeće. U njemu stranka poziva na zakonsku zaštitu dobrobiti životinja u odjevnoj industriji u zemljama EU te na zaustavljanje prodaje i uvoza proizvoda nepoželjnih prema životinjama - kako bi se suzbila i okrutna praksa izvan granica EU: „Jačanje vlastitih životinja zakonodavstvo o dobrobiti, koje je prijeko potrebno, neće pomoći tim životinjama. Zaustavljanje uvoza ovih proizvoda hoće.“